Òtograf kreyòl ayisyen · Règ prensipal yo
Fich sa a rezime prensipal règ òtograf ofisyèl kreyòl ayisyen: lèt ak grafèm, vwayèl oral ak nazal, demi vwayèl, mo kole ak mo separe, patikil an / de / o, ekriti nonb, laj, lè ak itilizasyon tirè.
1. Kisa òtograf ofisyèl kreyòl la ye ?
Òtograf ofisyèl kreyòl la se ansanm règ n ap sèvi pou ekri lang lan de fason:
- estab (menm mo a ekri menm jan tout kote),
- lojik (rapò ant son ak grafèm yo klè),
- senp (pa gen lèt ki pa sèvi).
Òtograf la raple tou:
- alfabè kreyòl la gen 24 lèt ki sèvi pou fòme 32 grafèm (32 son prensipal nan lang lan);
- yon grafèm ka fèt ak yon lèt oswa ak plizyè lèt (egzanp: an, en, on, ou, ch);
- règ òtograf yo sèvi kòm referans pou lekòl, administrasyon, liv, medya, egzamen elatriye.
Grafèm = fason n ap ekri yon son oswa yon gwoup son (pa egzanp « an » se yon grafèm, « ch » se yon grafèm).
2. Lèt, grafèm, vwayèl ak konsòn
A. 24 lèt · 32 grafèm
Alfabè kreyòl la sèvi ak 24 lèt (a, b, c, d, …, z) pou fòme 32 grafèm. Kèk nan grafèm sa yo se:
- Vwayèl oral : a, e, è, i, o, ò, ou
- Vwayèl nazal : an, en, on, oun
- Konsòn oral : b, ch, d, f, g, h, j, k, l, p, r, s, t, v, z
- Konsòn nazal : m, n, ng
- Demi vwayèl / demi konsòn : u (ui), w, y
Son /ɥ/ la (ekri u) souvan rele ui. Li pa menm ak vwayèl fransè « u ».
B. Vwayèl oral ak vwayèl nazal
Vwayèl oral yo (lè w di yo, lè a soti nan bouch la san nen an pa patisipe):
- a : ale, papa, tab
- e : elèv, plezi, mete
- è : èd, malèt, sè
- i : liv, imite, peyi
- o : solèy, rido
- ò : pòt, ògàn, gadò
- ou : goud, kalalou, wou
Vwayèl nazal yo (lè a pase nan nen an tou):
- an : manje, anvayi, ban
- en : enfimyè, pentad, lapen
- on : onz, ponp, pantalon
- oun : oungan, mazounbèl
an, en, on, oun yo se grafèm diferan. Pa ranplase youn ak lòt paske yo pa bay menm son.
C. Demi vwayèl yo : u, w, y
Gen 3 demi vwayèl/demi konsòn ki trè enpòtan:
- u (ui) : uit, kuit, pwodui, sue
- w : wa, wowoli, kaw
- y : yanm, ayewopò, kay
Nan mo tankou uit oswa sue, « u » a pa yon vwayèl pou kont li; li mache ansanm ak lòt vwayèl yo.
3. Mo kole, mo separe ak aglitinasyon
A. Ekspresyon fije ki vin yon sèl mo
Lè yon ekspresyon fije antre « an blòk » nan kreyòl la, nou ekri l kòm yon sèl mo:
- sètadi
- ladouskivyen
- dekiprevyen
- dekilakyèl
- alawonnbadè
Sa yo se fòmasyon istorik; yo pa fasil pou nou koupe yo an plizyè ti mo san n pa kraze sans yo.
B. Aglitinasyon : plizyè mo ki vin fè yon sèl
Aglitinasyon se lè plizyè mo kole tèlman nan istwa lang nan, yo vin tounen yon sèl mo.
Egzanp tipik:
- pidetwal, alamòd, aladriv, alamen, alabaz
- mizanplas, mizansèn, mizannèv, mizangad
- Lafrans, Lèzangle
- dodomeya, dèmè (fèt dèmè)
Nan ka sa yo, yon pati nan segman an pa ka kanpe kòm mo pou kont li; se sa ki fè òtograf la mande pou n ekri yo kole.
C. Tès « modifikatè » a : gendwa vs gen dwa
Gen yon tès ki ede konnen si n ap ekri yon segman kole oswa separe.
Prensip la :
- Si w mete yon modifikatè (adjektif/advèb) nan mitan segman an epi fraz la vin pa gramatikal oswa li pèdi sans li → ekri l kole.
- Si w mete modifikatè a epi fraz la toujou kòrèk, sans la toujou menm → ekri an de mo.
Egzanp mo kole :
- Li gendwa grangou. (pa *li gen tout dwa grangou)
- Li gentan ale. (pa *li gen tout tan ale)
Egzanp mo separe :
- Li gen dwa defann tèt li.
- Li gen tout dwa defann tèt li. (sans la pa chanje)
- Li gen tan pou l dòmi / li gen ase tan pou l dòmi.
4. Patikil an, de ak o / oz
A. « an » kòm prepozisyon ak kòm pati nan mo
Lè an se prepozisyon, nou ekri l separe ak mo ki vin apre a:
- an bwa, an asye, an aliminyòm
- an Ayiti, an Iran
Gen lòt ka kote « an » vin kole ak lòt eleman epi yo fòme yon sèl mo:
- anwo, anba, anlè
- annalan, annarivan, anchantan
B. « de / d’ » ak prensip efasman an
Nan anpil ka nou ka retire « de / d’ » devan non peyi yo san okenn pwoblèm. Yo rele sa prensip efasman.
Egzanp :
- Mwen fèt Ayiti. (pa nesesè di « nan peyi d Ayiti »)
- Moun peyi Ayiti olye de « moun de Ayiti ».
Gen kèk ekspresyon fije fransè nou toujou sèvi avè yo:
- pale de : l ap pale de egzamen an.
- pale m de li.
C. « o / oz » ak non peyi yo
Nan tradisyon kreyòl la, gen fòm kote « o / oz » kole ak non peyi oswa rejyon:
- Okap, Okay, Otwou, Ozanglè
- Ozetazini, Okanada, Omeksik, Ojapon
Fòm sa yo konte kòm aglitinasyon tou: yo antre nan lang nan kòm non pwòp kole.
5. Ekriti nonb, laj ak lè
A. Nonb 0 rive 19
Nonb 0 rive 19 yo konsidere kòm ven mo senp nou ekri ak yon sèl mo:
- zewo, en/youn, de, twa, kat, senk, sis, sèt, uit, nèf
- dis, onz, douz, trèz, katòz, kenz, sèz, disèt, dizuit, diznèf
B. Nonb 20 rive 99
An jeneral, nou ekri nonb yo an plizyè mo (separe):
- senkann sis (56)
- swasann dis (70)
- katreven disèt (97)
Gen kèk nonb ki ekri kole:
- venteyen (21)
- tranteyen (31)
- karanteyen (41)
- senkanteyen (51)
- swasanteyen (61)
Menm lojik sa a sèvi pou nonb òdinal yo: venteyinyèm, karanteyinyèm elatriye.
C. Nonb 100 ak plis · Laj · Lè
Nonb 100+ ekri separe, sou baz règ 0–19 yo:
- mil kat san swasant kenz (1 475)
- douz milyon kat san sèt mil nèf san katreven diznèf
Laj: plizyè fòm aksepte nan itilizasyon ofisyèl:
- 23 an, 23 ane, 23 lane, 23 zan
- Frè m nan gen 55 ane sou tèt li.
Lè:
- Li 5 è / li senk è
- Li 2 zè, 3 zè, 10 zè
6. Itilizasyon tirè nan òtograf la
A. Tirè pou mo, syans ak non pwòp
Gen plizyè ka kote nou sèvi ak tirè « - »:
- Nan mo syantifik ki gen plizyè prefiks: mono-klowo-fliyo-metàn
- Pou evite 2 vwayèl diferan rankontre: re-antre (oswa reyantre), ko-editè (oswa koyeditè)
- Nan non konpoze: Jan-Pyè, Pyè-Jewòm
- Pou nasyonalite: Ayisyen-Dominiken, ayisyano-dominiken
B. Tirè pou òganizasyon enfòmasyon ak nonb
Tirè a sèvi tou:
- pou make dyalòg nan tèks literè:
-
– Kote ou ye ?
– Mwen la ! - pou nonb negatif: -3 - 5 = -8
- pou dat: 23-01-2022
- pou entèval tan oswa distans: 1960-1980, 20-30 km
- pou nimewo telefòn: (509) 4999-0100
7. Ti astis pou revize rapid
- Sonje: 24 lèt men 32 grafèm, pa konfonn lèt ak grafèm.
- Vwayèl nazal yo: an, en, on, oun – pa melanje yo.
- Gendwa, gentan ekri kole; men gen dwa, gen tan rete an de mo.
- Devan non peyi, souvan w ka retire « de »: M rete Etazini, M soti Ayiti.
- Nonb 21, 31, 41, 51, 61 ekri kole: venteyen, tranteyen, karanteyen…
- Pa bliye tirè nan dat, entèval ane, nimewo telefòn.
Chwazi repons ki pi kòrèk la pou chak kesyon. Apre sa, klike « Tcheke repons yo » pou w wè nòt ou ak eksplikasyon yo.